Topografija je geografska nauka koja se bavi opisivanjem
i proučavanjem površine Zemlje, njenog reljefa, i
fizičko-geografskih karakteristika, visina i nagiba. Kao nauka
ima veliku važnost u sferi prostornog uređenja, u agrikulturi
kao i u hidrologiji pošto pomaže u određivanju razvodnica,
označavanju vodenih tokova i označavanju vodenih površina.
Istraživanja iz oblasti topografije primenjuju se takođe i u
arhitekturi i prilikom crtanja razne infrastrukture, kao što je
na primer saobraćajna.
Temelj izrade svakog kvalitetnog idejnog, odnosno glavnog
projekta ili planiranja za neko područje od interesa u prostoru
su tačne i ažurne geodetske podloge, koje stvaraju što je moguće
stvarniji uvid u to područje u prostoru.Pre početka
projektovanja objekta (stambenih, poslovnih, infrastrukturnih,
puteva, vodova...) ili izrade projekta parcelacije, obavezna je
izrada katastarsko-topografskog plana na kojem će se odvijati
projektovanje. Realizacija projekata sa visokim nivoom
detaljnosti zahteva ažurne i kvalitetne geodetske podloge, koje
odgovaraju potrebama savremenog projektovanja.
Katastarsko-topografski plan sadrži položajni i visinski
prikaz terena, položaj svih objekata i prateće infrastrukture,
kao i zvanične granice katastarskih parcela.
Digitalni topografski plan predstavlja standardnu
digitalnu topografsku podlogu koja je danas u potpunosti
zamenila klasičnu topografsku podlogu (analogni topografski
plan) u svim oblastima gde se za projektovanje koristi softver
za računarski podržano projektovanje (CAD). Prostorni podaci
koje čine topografske planove prikupljaju se totalnim stanicama,
GPS uređajima i aerofotogrametrijski, a potom se vrši njihova
obrada i izvoz u željeni CAD (dwg, dxf, dgn, …) ili GIS (shp,
mif, gml, …) format.
Digitalni model terena (3D model terena) predstavljaju
nepravilno raspoređene, najčešće originalno merene tačke na
terenu, koje predstavljaju temena mreže nepravilnih
nepreklapajućih trouglova. Digitalni model terena (DMT) je
standardni način prikazivanja površine terena u digitalnom
obliku. Površina terena predstavljena je matematičkim modelom
koji se zasniva na korišćenju pravilne mreže (grid) ili na mreži
nepravilnih trouglova (TIN). Ovi modeli formirani su na osnovu
poznatih položaja i visina karakterističnih tačaka i linija.
Inženjerska geodezija predstavlja specifičnu oblast u okviru
geodezije koja ima široku primenu u svim disciplinama
inženjerstva kao što su građevinarstvo, arhitektura, urbanizam,
mašinstvo, brodogradnja, rudarstvo, energetika, poljoprivreda,
šumarstvo, telekomunikacije i odnosi se na precizna geodetska
merenja.
Odnosi se na projektovanje i realizaciju geodetskih kontrolnih
mreža inženjerskih objekata, izradu geodetskih podloga za
potrebe projektovanja, prenošenje projektovanih veličina na
teren, geodetski monitoring (deformaciona analiza) različitih
građevinskih konstrukcija tokom izgradnje i u eksploataciji,
geodetski nadzor - kontrola isparvnosti izvođenja radova odnosno
kontrola usklađenosti izvođenja radova sa projektom od strane
investitora...
Geodetska merenja za osmatranje objekata i deformacionu analizu
vrše se sa ciljem da se odrede koordinate tačaka na objektu u
više serija merenja i da se kroz poređenja ovih koordinata
utvrdi da li je došlo do promene položaja i geometrije
osmatranog objekta.
Pomaci i deformacije nastaju zbog unutrasnjih i spoljasnjih
uticaja. Periodično praćenje sleganja zgrada i drugih građevina
za vreme i nakon gradnje. Ispitivanje konstrukcije ili objekta u
obliku merenja vertikalnih pomaka, nagiba, pukotina i
deformacija. Određivanje promene položaja i oblika objekta, s
obzirom na okolinu, u zavisnosti od vremena. Osnovni pokazatelji
za interpretaciju rezultata merenja su deformacija, smer i
veličina pomaka.
Obračun kubatura odnosno zapremina masa je postupak izračunavanja količina rudarskih kopova, deponija, kamenoloma, nasipa, iskopa...Čest problem sa kojim se investitori i izvođači radova susreću je nemogućnost kontrole količina iskopa materijala odvezenog sa gradilišta ili materijala utrošenog za nasipanje.Ukoliko se izvrši geodetsko snimanje u dva navrata ( pre i posle radova ) moguće je izračunati razliku u kubaturi i time sprečiti zloupotrebe u pogledu količina.Osnova za dobro sračunate količine je detaljno snimljen teren u horizontalnom i vertikalnom smislu.
U postupku redovne procedure upisa objekta u katastar
nepokretnosti vrši se ucrtavanje novonastalog objekta u katastar
a na osnovu gradjevinske i u postupku pribavljanja upotrebne
dozvole. Pre samog projekta arhitekture potrebno je izraditi
geodetsku podlogu (katastarsko topografski - plan) za potrebe
projektovanja. Dinamika ostalih geodetskih radova u postupku
pribavljanja upotrebne dozvole:
- Obeležavanje objekta na terenu na osnovu projekta
- Snimanje temelja sa izradom geodetskog snimka izvedenog
temelja
- Izrada geodetskog snimka završetka objekta u konstruktivnom
smislu
- Izrada eleborata geodetskih radova snimanja izvedenog objekta
- Izrada elaborata podzemnih vodova
- Ukoliko se radi o stambenoj zgradi elaborat posebnih delova
objekta - etažiranje
Legalizacija objekata je naknadno izdavanje građevinske i
upotrebne dozvole za objekat, odnosno deo objekta koji je
izgrađen, odnosno rekonstruisan ili dograđen bez građevinske
dozvole, odnosno koji se koristi bez upotrebne dozvole.
Predmet ozakonjenja je i objekat izgrađen na osnovu građevinske
dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju i potvrđenog glavnog
projekta, na kojima je prilikom izvođenja radova odstupljeno od
izdate građevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju i
potvrđenog glavnog projekta.
Takođe se odnosi i na pomoćne i druge objekte koji su u funkciji
glavnog objekta (garaže, ostave, septičke jame, bunari, bazeni,
cisterne za vodu i sl.) ili su u funkciji odvijanja tehnološkog
procesa u zgradi, koji se smatraju sastavnim delom nezakonito
izgrađenog glavnog objekta i ozakonjuju se zajedno sa glavnim
objektom, u skladu sa zakonom o ozakonjenju objekata.
Predmet ozakonjenja je i objekat za koji nije podnet zahtev za
legalizaciju u skladu sa ranije važećim zakonom kojim je bila
uređena legalizacija objekata, a koji je vidljiv na satelitskom
snimku teritorije Republike Srbije iz 2015. godine, pod uslovima
propisanim zakonom o ozakonjenju objekata.
Specifikacija posebnih delova objekta je postupak kojim se
uspostavlja vlasništvo na tačno određenom delu zgrade tj. nad
stambenom jedinicom i njemu pripadajućih delova. Ukoliko ste
vlasnik stana u nekoj zgradi koja nije etažirana, vi ste ustvari
vlasnik nedefinisanog dela zgrade.
Elaborat posebnih delova objekta se izradjuje u postupku redovne
procedure upisa objekta i dobijanja upotrebne dozvole.
Parcelacija je postupak kojim se vrši podela površine i oblika
parcele u katastru nepokretnosti. Uglavnom se jedna katastarska
parcela deli na više njih ili se više spaja u jednu.
Parcelacija se radi u slučaju kada vlasnik ili korisnik poseduje
katastarsku parcelu veće površine koju želi da isparceliše na
manje parcele radi prodaje, a takođe i u slučaju da suvlasnici
žele da svoje idealne delove pretvore u konkretne parcele,
odnosno za dobijanje građevinske dozvole.
Za parcelaciju/preparcelaciju potrebno je da su definisani
urbanistički uslovi za formiranje katastarske parcele,
gradjevinske parcele odnosno uslovi izgradnje na tom području.
Na osnovu navedenog potrebno je izraditi projekat parcelacije
koji se izrađuje u saradnji sa odgovornim urbanistom, koji je
registrovan i licenciran za tu vrstu posla. Osnova za izradu
projekta je katastarsko-topografski plan.
Obnova granica katastarske parcele (omeđavanje) je postupak obnavljanja međnih tačaka parcele, na osnovu podataka važećeg premera, dakle premera koji je zvanično validan u evidenciji Republičkog geodetskog zavoda (u katastru) i u prakticnom smislu znaci prenosenje katastarskog stanja na teren.Granica parcele predstavlja zamišljenu liniju između dve tačke sa poznatim koordinatama. Cilj obnove granica katastarske parcele je utvrđivanje vlasništva na terenu. Kada uzmemo u obzir činjenicu da je ta linija zajednička za parcele koje razgraničava, na terenu je neophodno prisustvo svih vlasnika odnosno korisnika susednih katastarskih parcela. U najboljem interesu vlasnika parcele čije se granice obnavljaju je da komšije prisustvuju omeđavanju, kako bi u prisustvu geometra mogli izneti sve eventualne primedbe na izvršene radove.
Geodetsko snimanje podzemnih vodova i instalacija takođe je
zakonska obaveza, a istovremeno i pravo i potreba investitora.
Samo nakon ucrtavanja podzemnih instalacija u katastar vodova
može se uknjižiti vlasništvo na izvedenim vodovima, kao i
obezbediti naknada štete u slučaju da se neopreznim kopanjem
podzemni vod ošteti.
Za svaku postavljenu instalaciju potrebno je izvrsiti geodetska
merenja, i ovakav snimak predaje se u digitalnoj formi
projektantu radi izrade projekta izvedenog stanja, na osnovu
kojih se izradjuje Elaborat geodetskih radova podzemnih
instalacija, koji se predaje u nadleznoj Sluzbi za katastar
vodova. Tom prilikom katastar vodova ima dužnost da izda potvrdu
o snimljenom vodu.